Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas svečano proslavljaju praznik Uspenja Presvete Bogorodice, u narodu poznat kao Velika Gospojina, koji spada u red najvećih Bogorodičinih praznika.
Ovaj sveti dan posvećen je uspomeni na okončanje ovozemaljskog života Majke Božije i, prema jevanđeljskom predanju, momenat kada se ona vaznijela na Nebo i predala svoj duh u ruke Spasitelja, ostavljajući vjernicima trajnu nadu u vaskrsenje i život vječni.
Prazniku Velike Gospojine prethodio je dvonedjeljni Velikogospojinski post, koji je po svojoj strogosti odmah iza Vaskršnjeg posta. Vjerni narod ovaj period provodi u postu i molitvi, pripremajući se za pričešće i duhovna sabranja u hramovima širom naše zemlje.
U narodnoj tradiciji, Velika Gospojina smatra se praznikom svih majki i djece, ali i zaštitnicom svih koji boluju. Širom srpskih krajeva danas se organizuju veliki narodni sabori, a brojne porodice i manastiri proslavljaju ovaj dan kao svoju krsnu slavu. Nakon ovog praznika, prema narodnom vjerovanju, počinje među gospojinski period (između Velike i Male Gospojine), koji se kroz istoriju smatrao najpogodnijim danom za sakupljanje ljekovitih trava i pripremu jesenjih radova.