ZVORNIK – Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas obilježavaju spomen na Svetog Vartolomeja, jednog od dvanaest velikih Hristovih apostola, koji je ostao utisnut u svijest naroda kao moćni zaštitnik usjeva i ljudskog života.
Apostol Vartolomej je, prema hrišćanskom predanju, propovijedao Jevanđelje zajedno sa Svetim Jovanom Bogoslovom i apostolom Filipom. Njegova misija vodila ga je kroz predjele Male Azije, Indije i Jermenije, gdje je na kraju zbog svoje vjere stradao mučeničkom smrću.
U srpskom narodu ovaj praznik je poznatiji pod imenom Vratoloma ili Vrtolma, a prate ga brojni duboko ukorijenjeni običaji i vjerovanja. Sveti Vartolomej se smatra zaštitnikom poljoprivrede, zbog čega stariji i danas strogo poštuju pravilo da se na ovaj dan obustavljaju svi radovi na njivama i u vinogradima.
Vjeruje se da Sveti Vartolomej budno pazi na usjeve. Ako neko prekrši zavjet i ipak izađe da radi, narodno predanje upozorava da time priziva gnjev prirode u vidu grada, nezapamćenih oluja i razornih poplava koje mogu uništiti cijeli trud.
Pored zaštite ljetine, za Vratolomije je vezano i jedno vrlo specifično upozorenje koje se prenosi s koljena na koljeno. Smatra se da je danas strogo zabranjeno penjanje na drveće, krovove ili bilo kakve uzvisine, kako se onome ko rizikuje ne bi desila nesreća. Samo ime praznika – Vratoloma – u narodu se tumači bukvalno: vjeruje se da postoji velika opasnost od pada i „loma vrata”.
Stariji u mnogim krajevima i danas savjetuju djeci da se smire, da ne trče i da provedu dan u miru. Praznik Svetog Vartolomeja tako ostaje dan kada se priroda poštuje, zemlja odmara, a ljudi okreću molitvi i čuvanju svojih domova.