Marko Marković – pisac koji je ispravljao ”Krivu Drinu”

Marko Marković (1896–1961) nije bio samo pisac, već jedna od najuticajnijih figura u kulturnom životu Bosne i Hercegovine i regije Birač između dva svjetska rata. Iako je veći dio karijere proveo u Sarajevu, Zvornik je bio i ostao ishodište njegovog talenta i jezika.

Od zvorničkog dječaka do solunskog dobrovoljca

Marko je rođen u Zvorniku, u zanatlijskoj porodici, što je presudno uticalo na njegov jezik. Njegov stil pisanja crpio je snagu iz “čistog narodnog govora” koji je slušao u djetinjstvu.

Njegov životni put bio je dramatičan. Po izbijanju Prvog svjetskog rata je interniran, ali je uspio prebjeći u Rusiju (Odesa) i pridružiti se srpskoj vojsci kao dobrovoljac. Prešao je Solunski front u sastavu Drinske divizije, što svjedoči o njegovoj izuzetnoj životnoj energiji i hrabrosti.

Kulturni vizionar u Sarajevu

Nakon demobilizacije 1920. godine, Marko se seli u Sarajevo gdje postaje ključna figura kulturnih institucija: Radio je kao novinar u listovima “Glas naroda” i “Nova otadžbina”. Kasnije je postao direktor izdavačkog preduzeća “Svjetlost”, jedne od najvažnijih izdavačkih kuća u bivšoj Jugoslaviji.

Bio je dramaturg i direktor drame Narodnog pozorišta u Sarajevu. Zanimljivo je da je bio u najužem krugu prijatelja čuvenog komediografa Branislava Nušića tokom njegovog boravka u Sarajevu.

Bio je i predsjednik Udruženja književnika BiH te osnivač i prvi urednik književnog časopisa “Život”.

Književno djelo: “Kriva Drina”

Njegova najpoznatija zbirka pripovijedaka, “Kriva Drina” (objavljena 1935.), postala je sinonim za sudbinu naroda u Podrinju.

Marković je pisao o “malim” ljudima, zanatlijama, splavarima na Drini i teškim sudbinama koje kroje ratovi i granice. Fraza “Kriva Drina” u njegovom djelu ne označava samo rijeku, već i sve nepravde i zamršene ljudske odnose koje je nemoguće “ispraviti”.

Pored “Krive Drine”, značajne su i njegove knjige “Na boku” i “Od sumraka do zore”.

Nasljeđe u Zvorniku

Grad Zvornik danas čuva uspomenu na Markovića kroz nekoliko važnih aspekata:

Narodna biblioteka i muzejska zbirka: Glavna kulturna ustanova u gradu nosi njegovo ime.

Manifestacija “Markovićevi dani”: Svake godine se organizuju susreti pisaca i istoričara književnosti (poput Mila Lompara ili Muharema Bazdulja) koji analiziraju njegov doprinos.

“Zavičajni pisac”: On se smatra najvažnijim zavičajnim autorom koji je Zvornik upisao u vrhunsku jugoslovensku književnost.


Marković je počeo da piše relativno kasno, u svojoj 27. godini, ali je vrlo brzo stekao reputaciju ozbiljnog pripovjedača. Umro je 1961. godine na Palama, ali je u duhu ostao neraskidivo vezan za huk Drine.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

error: Sadržaj je zaštićen !!!