Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas proslavljaju Rođenje Presvete Bogorodice, praznik koji je u narodu poznat kao Mala Gospojina. Ovaj veličanstveni praznik ubraja se među 12 najvećih hrišćanskih praznika i označava početak novog liturgijskog kruga u crkvenoj godini.
Mala Gospojina veliča dan kada je u Nazaretu, u domu pravednih i pobožnih staraca Joakima i Ane, rođena Djeva Marija. Budući da su decenijama živjeli bez djece, u to vrijeme smatrani nesrećnim i zaboravljenim od Boga, njihova istrajna molitva i nepokolebljiva vjera nagrađene su rođenjem one koja će postati Majka Isusa Hrista.
U narodnoj tradiciji Mala Gospojina se smatra prelomnim trenutkom u godini — danom koji označava kraj ljeta i dolazak jeseni. Narandžasti sumraci, svježija jutra i završetak velikih poljskih radova od davnina su vezani za ovaj praznik.
Pored ratarskih običaja, Mala Gospojina se u narodu posebno poštuje kao praznik majki, djece i porodičnog doma. Vjeruje se da molitve upućene Presvetoj Bogorodici na ovaj dan donose mir, zdravlje i blagostanje u svaki dom, a posebno porodicama koje priželjkuju pottomstvo.
Domaćinima koji danas slave Krsnu slavu, kao i svim vjernicima koji obilježavaju ovaj veliki praznik, želimo srećnu i blagoslovenu Malu Gospojinu!